Affordable Access

Ponos Gradišća i Hrvatske

Authors
Publisher
Catholic Faculty of Theology, University of Split; [email protected]
Publication Date

Abstract

PONOS GRADIŠĆA I HRVATSKE Uz drugi svezak rječnika gradišćanskohrvatskoga jezika U izgradnji humanlteta u Europi, i šire, veliki njemački filozof i književnik Johann Gottfried Herder (1744-1803) značajno mjesto pridaje Slavenima. Veće zanimanje za slavenske narode nastupilo je upravo pod utjecajem Herderovih ideja o pojmu i biti nacije. Širenje takvih ideja jača samosvijest i kod Hrvata, pa se je to odrazilo i na Hrvatski narodni preporod. Bitna odrednica identiteta jednog naroda je, bez sumnje, jezik. U okviru austrijske odnosno austo-ugarske monarhije nalazio se je najviši postotak slavenskog pučanstva. U doba jačeg buđenja nacionalne svijesti u prošlom stoljeću, i kada mnoge slavenske nacije kao iz neke tame izlaze na svjetlo dana, počinje veće i sustavnije zanimanje i za slavenske jezike. To je vrijeme kada se i medu samim slavenskim narodima javljaju us­ tanove, organizacije, škole i pojedinci čija je želja i cilj proučavanje, nje­ govanje i obogaćivanje narodnog jezika. Ipak se može reći da se temelji slavenske ili slavističke filologije postavljaju u Monarhiji, u Austriji, poseb­ no u Beču, kao kulturnom i komunikacijskom središtu. Tako je to bilo u doba Habsburške Monarhije, - tako je to i danas. Utemeljitelji slavenske filologije bili su Čeh Josef Dobrovskv (1753-1829) i Slovenac Jernej Kopitar (1780-1844). Katedra za slavensku filologiju u Beču osnovana je 1849; prvi profesor bio je Franc Miklošić (1813-1891). On je dobio naziv "najveći filolog 19. stoljeća", zatim dolazi Varaždinac Vatroslav Jagić (1838-1923), kojega nasljeduje najprije Čeh Vaclav Vondrak (1859-1925), a njega Du­ brovčanin Milan Rešetar (1860-1942). Od 1923. katedru preuzimaju Ni­ jemci. Od 1960. u Beču se vraćaju na tradiciju, naime, da nosilac slavistič­ ke katedre bude Slaven. Na jednu od četiri slavističke katedre postavljen je Hrvat Josip Hamm, a od 1977. sve do danas u Beču kao pročelnik Bečke slavistike je dr. Radoslav Katičić. Promjene u jugoistočnoj Europi sigurno će povećati zan

There are no comments yet on this publication. Be the first to share your thoughts.