Kulturna tradicija šokačko-bunjevačkih Hrvata

Affordable Access

Kulturna tradicija šokačko-bunjevačkih Hrvata

Authors
Publisher
Catholic Faculty of Theology, University of Split; [email protected]
Keywords
  • Bunjevci
  • ŠOkci
  • Kulturna Tradicija
  • Hrtvatska Kultura
  • Hrvatska Tradicija

Abstract

Aw crkva u svijetu PRINOSI KULTURNA TRADICIJA ŠOKACKO-BUNJEVACKIH HRVATA J u r a j L o n č a r e v i ć Pojam kulturne tradicije, kad je riječ o Hrvatima na području bivše Ugarske, mora se vrlo široko uzeti, jer on ne znači samo kulturno-umjet­ ničku djelatnost u današnjem smislu te riječi, nego u prvom redu borbu našega naroda da kroz osnovna obilježja svoga nacionalnog bića (jezik, škole, časopise i ostale kulturne institucije) očuva vlastito nacionalno biće, nasuprot presizanju tuđina, u ovom slučaju Mađara. Zato je ta akcija u Hrvata u Mađarskoj počela baš onda (kraj 19. st.) kada je politika mađa­ rizacije nemađarskih naroda u Ugarskoj nesmiljeno mrvila sve što joj je stajalo na putu. Stanje našega naroda na području bivše Ugarske prije prvoga svjetskog rata bilo je tako jadno da je časopis Luč pisao ovako: «■Narod je posve apolitičan prema svakom nacionalnom pitanju, ne traži svoja prava, a svećenik i učitelj voli u mađarskom jeziku poučavati, jer ga bolje zna i jer je u tom duhu odgojen, te će ostati po starom. Dokazom je tomu šopronjska županija, gdje ima 30.000 Hrvata, a samo je jedna općina tražila hrvatski jezik, premda ima više državnih škola.«1 Općenito se inače drži da je mađarizacija počela nakon Nagodbe između Austrije i Mađara. Zato je u skladu s njom trebalo napasti u prvom redu ono što čini osnovne braniče našeg narodnog bića: jezik i škole. A kako je teška situacija vladala na tom području svjedoče nam životi malobroj­ nih pojedinaca koji su cijeli svoj život posvetili akciji da bi se naš na­ rod vratio ponovno u svoje nacionalno krilo. Međutim, ni oni nisu tajili • 1 1912, 15, 72. 251 da su se kao djeca, a i kao odrasliji učenici, osjećali Mađarima, i to u prvom redu zbog škola u koje su išli. Takav je bio i slučaj Petra Pekića, inače zdušnog borca da se Bajski trokut pripoji nama. I sâm iz onog dijela koji je pripao Mađarima ugovorom o miru u Triano- nu, Pekić se po vlastitoj izjavi kao dijete osjećao Mađarom. Neki su opet izabrali drug

There are no comments yet on this publication. Be the first to share your thoughts.