Affordable Access

Le monastère basilien et bénédictin de saint Démétrius à Sremska Mitrovica (Résumé)

Authors
Publisher
Institute of Croatian History, Faculty of Philosophy Zagreb, FF press
Publication Date

Abstract

ISSN 0353-295X UDK 271-055.1Ben (497.11 Srijemska Mitrovica)“ 11/16“ (093) RADOVI – Zavod za hrvatsku povijest Izvorni znanstveni rad Vol. 40, Zagreb 2008. 115 Stanko Andrić Bazilijanski i benediktinski samostan sv. Dimitrija u Srijemskoj Mitrovici U radu se na temelju izvora, literature i arheoloških istraživanja rekonstruira i prati povijesni hod srednjovjekovnoga bazilijanskog i benediktinskog samostana sv. Dimitrija u Srijemskoj Mitrovici od zasvjedočenog postojanja u 11. stoljeću pa do osmanskog zauzeća Mitrovice u 16. stoljeću Današnji grad Srijemska Mitrovica, nasljednik antičkoga Sirmija, svoje ime duguje sv. Dimitriju († 304), najpoznatijem od brojnih ranokršćanskih svetaca- mučenika poteklih iz Sirmija i njegove okolice. Jezična veza između Dimitrija i Mitrovice ipak nije posve izravna: svečevo ime najprije je nosila tamošnja sred- njovjekovna crkva, a tek se potom i naselje uz nju prozvalo Szentdemeter i Dimi- trovci ili Dimitrovica, poslije Mitrovica. Pisani izvori o mitrovačkom samostanu razmjerno su malobrojni, ali su, zbog svojeg sadržaja i općenitog zanimanja za drevni velegrad Sirmij i sudbinu njegovih ostataka u srednjem vijeku, prilično rano privukli pozornost povjesničara, zadržavajući zamjetno mjesto u historiografskoj literaturi manje-više postojano do danas. Još je daleke 1629, kada se Srijem skupa sa Slavonijom i većim dijelom Ugarske nalazio u čvrstom zagrljaju osmanske vlasti, učeni ostrogonski nadbiskup Petar Pázmány u svome katalogu ugaslih ugarskih samostana među one benediktinskoga reda uvrstio i samostan „sv. Dimitrija u Srijemu, pokraj rijeke Save“, pozvavši se kratko na patronsku odredbu palatina Radona iz 1057. godine.1 Isti je dokument drukčije protumačio zagrebački kanonik i povjesničar Baltazar Adam Krčelić, koji je ustvrdio da se dotični „samostan sv. Dimitrija na rijeci Savi“ nalazio puno za- padnije, kod Jasenovca, vjerujući da je za to našao potvrdu u starim zemljovidima.2 Ni pečuški kanonik i učenjak József Koller nije s

There are no comments yet on this publication. Be the first to share your thoughts.