Affordable Access

Oral History: Probleme und Anwendungsmöglichkeiten in der Geschichtsschreibung (Zusammenfassung)

Authors
Publisher
Institute of Croatian History, Faculty of Philosophy Zagreb, FF press
Publication Date

Abstract

ISSN 0353-295X UDK 930.1”20” Radovi - Zavod za hrvatsku povijest 94:39(497.5) Vol. 44, Zagreb 2012. Prethodno priopćenje Primljeno: 4. svibnja 2012. Prihvaćeno: 28. rujna 2012. 439 Ivana Cvijović Javorina METODOLOGIJA POVIJESNE ZNANOSTI Oralna historija: problemi, mogućnosti i primjena među povjesničarima Metoda razgovora jedna je od ključnih metoda u etnologiji, koja se sve više koristi i u historiografiji. Pojavom i razvojem zanimanja za marginalne skupine i teme koje tradicionalni pravci u historiografiji, usmjereni uglavnom prema političkoj povijesti, nisu smatrali dovoljno „ozbiljnima” za proučavanje, oralnu historiju prihvaća i koristi sve više povjesničara. Međutim, i dalje postoji mnogo onih koji su nepovjerljivi prema njoj, predbacujući joj nepouzdanost ponajprije zbog selektivnosti ljudskoga pamćenja i subjektivnosti govornika. U radu se nastoje objasniti neki od uzroka tog nepovjerenja te ukazati na važnost oralne historije i mogućnosti njezine primjene u povijesnim istraživanjima. „Neiskaziv je, snažan i opipljiv užitak, to što sam kod kuće, među prijatelji- ma, i što imam toliko toga pričati, ali ne mogu se oteti osjećaju da me slušatelji ne slušaju. Štoviše, posve su ravnodušni: međusobno razgovaraju o drugim stvarima nevezano, kao da mene nema. Moja me sestra gleda, ustaje i odlazi bez riječi.“1 Riječi su to talijanskog pisca Prima Levija kojima u romanu Zar je to čovjek opisuje jedan od svojih najgorih snova što ga je sanjao tijekom jedanaestomjesečnog zatočeništva u logoru Auschwitzu. Poznajući prilike u na- cističkim koncentracijskim logorima, a koje i sam Levi vješto i zorno prikazuje u svom romanu – težak fizički rad uz neadekvatnu odjeću, obuću i prehranu, svakodnevnu izloženost ponižavanju, mučenju i strahu od selekcije, to jest odlaska u plinske komore – na prvi nam se pogled može činiti apsurdnim što mu ignoriranje njegovih priča predstavlja najgoru noćnu moru. Pa ipak, čak i u logoru – svijetu negacije čovječnosti2 – u kojem

There are no comments yet on this publication. Be the first to share your thoughts.