Affordable Access

Gosta Esping-Andersen: Social Foundations of Postidustrial Economies

Authors
Publisher
University of Zagreb, faculty of Law, Study centre for Social Work; [email protected]
Publication Date

Abstract

DOKUMENTACIJA POKAZATELJI O SUSTAVU MIROVINSKOG OSIGURANJA HRVATSKE Gotovo da i nema studije o socijalnoj poli- tici u svijetu koja, raspravljajući o promjenama koje se dešavaju posljednjih godina, ne posve- ćuje veliku pozornsot mirovinskim sustavima pojedinih zemalja. Tome nije čudno jer gotovo da i nema zemlje koja nije reformirala svoj mi- rovinski sustav ili ga još i dalje reformira pa pokazatelji o tim reformama čine važnu mjeru preobrazbe naslijeđenih socijalnih aranžmana. O tome, dakako, postoje brojni i iscrpni podaci koje ovom prilikom ne treba ponavljati, tim više što je o mirovinskim sustavima i mirovin- skim reformama mnogo pisano na stranicama ovog časopisa. Treba, ipak, još jednom upozo- riti da većina europskih zemalja reformira do- minantni javni PAYG sustav tekuće raspodjele (ili, drukčije rečeno, sustav definiranih dava- nja) kako bi zadržala njegove osnovne karak- teristike (međugeneracijska solidarnost, ot- pornost na ekonomske poremećaje i sL), ali ga u vremenu turbulentnih društvenih procesa (globalizacija, promjene u strukturi rada, de- mografsko starenje i sl.) učinila dugoročno održivim. Sve veću pozornost zaslužuju i po- kušaji kombinacije javnoga sustava sa susta- vom kapitaliziranih mirovina (ili, drukčije re- čeno, sustavom definiranih doprinosa) kako u nekim razvijenim zemljama (Švedska, dijelom Italija) tako i u nekim postkomunističkim zem- ljama (Poljska, Mađarska, Hrvatska). Diskusi- ja o prednostima i nedostacima pojedinih stra- tegija reformi također je poznata. Ono što se, međutim, često zaboravlja jest to da je osnovni zadatak reformi da na najbolji mogući način prilagode sustave aktualnim i budućim dru- štvenim procesima, ali da takva reforma ne može utjecati na promjenu nekih očito nepo- voljnih društvenih procesa. To je, uostalom, imao na umu G. Esping-Andersen kad je us- tvrdio da problem europskih društava nije pro- duženje očekivanoga trajanja života, već izra- zito niski natalitet. Slično njemu, možemo us- tvrditi da nijedna reforma ne može p

There are no comments yet on this publication. Be the first to share your thoughts.