Affordable Access

Leopold Kretzenbacher, Legendenbilder aus dem Feuerjenseits. Zum Motiv des ''Losbetens'' zwischen Kirchenlehre und erzählendem Volksglauben, Österreichische Akademie der Wissenschaften. Philosophisch-Historische Klasse, Sitzungsberichte, 370. Band. Wien 1980, 55 str. + 7 tabla.

Authors
Publisher
Institute of Ethonology and Folklore Research
Publication Date

Abstract

120 narodna umjetnost 20 (1983) Da bi čitateljima olakšao razumi­ jevanje nekih podataka iz životopi­ sa, koji su u izravnoj vezi s povi­ jesnim događajima u tome kraju, Rudolf Schenda u Uvodu donosi kratki pregled povijesnog razvoja Winterthura i okvirno naznačuje mjesto tih životopisa u proučavanju povijesti toga kraja. Životopisi su ilustrirani fotogra­ fijama iz starih obiteljskih albuma, što im daje posebnu draž. Ljiljana Marks Leopold Kretzenbacher, Legendenbilder aus dem Feuerjenseits. Zum Motiv des »Losbetens« zwischen Kirchenlehre und erzählendem Volksglauben, Österreichi­ sche Akademie der Wissenschaften. Phi­ losophisch-Historische Klasse, Sitzungs­ berichte, 370. Band. Wien 1980, 55 str. + 7 tabla. Studija Leopolda Kretzenbachera o legendama koje su izraz čovjekove neizvjesnosti pred nepoznatim, ono- stranim svijetom donosi istraživačke rezultate pozitivističke metode u naj­ boljem značenju ovog određenja. Ri­ ječ je o legendama koje su vezane uz rimskog cara Trajana »praved­ nog« koji umire kao poganin ali ga iz pakla spašava jedan papa svojim usrdnim molitvama, kao i o legen­ di o svetoj Otiliji, koja molitvom spašava svog oca iz pakla. Efikasnost autorove znanstveno­ istraživačke metode potvrđuje se i u ovoj studiji kao i u prethodnim radovima. U danas dominirajućoj sklonosti ka znanstvenom teoretizi­ ranju više negoli ka istraživanju kulturne prošlosti, pozitivistička me­ toda Leopolda Kretzenbachera ne donosi rezultate samo na jednom području nego se pokazuje kao izu­ zetno vrijedna upravo u interdisci­ plinarnom istraživanju. Potrebno je ponovno oduševiti se za dragocjene strane pozitivizma kako bi se na tom plodnom znanstvenom humusu, bez kojega je znanstveni rad nemo­ guć, mogle stvarati nove sinteze. Istraživanje tragova nastajanja zapisanih i usmenih legendi i njiho­ va likovna prikazivanja, pokazuje nam jednostavne književne oblike u funkciji vjerske poduke i opomene. Likovna je prezentacija sva u fun­ kciji pouke pa

There are no comments yet on this publication. Be the first to share your thoughts.