Affordable Access

Radovi na crkvi i groblju Svetog Spasa na vrelu Cetine

Authors
Publisher
Museum of Croatian Archaeological Monuments; [email protected]
Publication Date

Abstract

Starohrvatska prosvjeta II1/22 (1995) UDK 726.54 718 902.2 Radovi na crkvi i groblju Svetog Spasa na vrelu Cetine1 Tekst je pretiskan iz Ljetopisa JAZU za godine 1946 - 1948 godinu (Zagreb, 1949,), Izvorniku je dodano nekoliko ilustracija (prijedlozi rekonstrukcija koje je po ideji S. Gunjače izra­ dio tadašnji muzejski konzervator Bartul Petrić), nastalih temeljem kasnijih istraživanja, a svrha im je pojašnjenje ukupne problematike istraživanja crkve Sv. Spasa na vrelu Cetine. 29 Stjepan GUNJAČA (1909.-1981.) U selu Cetini, na vrelu istoimene rijeke, vide se ruševine crkve sv. Spasa s ogromnom nekropolom od nekih 730 vidljivih stećaka. Objekt kao ruševinu prvi put susrećemo u literaturi kod Fortisa 1774. god. u poznatom "Viaggio in Dalmazia", zatim u Lovrićevim "Osservazioni... " no s tim objektom se još nitko naučno ne zabavlja sve do pod konac prošlog stoljeća. Godine 1870. na nju opet skreće pažnju Valentino Lago u naivnom prikazu u svojim "Memorie suHa Dalmazia 11. ", a godine 1881. osvrnuo se na njih letimičnim prikazom Alačević u petom godišnjaku splitskog "Bulletina" izjasnivši se, da je crkva kao i njen zvonik iz mnogo mlađeg doba. On prvi donosi netočan tloris, u kojemu ima izmišljenih detalja. Dvije godine kasnije u Vjesniku hrv. arheološkog društva opisuje objekt Zlatović pod naslovom "Stara crkva i grobište u vrelu Cetine". Prikaz je dosta površan, a crtež i tioris, koji mu je priložen, nosi biljeg žurnog skiciranja pa onda nadopunjavanja kod kuće , zbog čega su nastale krupne omaške. Posljednji opis dao je Marun u Starohrvatskoj prosvjeti 1895. god. pod naslovom "Starohrvatsko groblje sa crkvom sv. Spasa u Cetini". Ipak je i njemu ponešto i krupno izmaklo, ma da je intuicijom iskusnog terenskog istraživača pod zemJjom ponešto i naslutio. On je napravio novi tioris, kao i raniji , pun grešaka. Ali ima i gorih posljedica, jer su njegove greške ušle u naučnu litera­ turu tako kod: Vasića u "Arhitektura i skulptura u DalmaCiji" 0922.

There are no comments yet on this publication. Be the first to share your thoughts.