Affordable Access

Uz temu - Lingvistička ekologija: jezični razvoj i višejezičnost

Authors
Publisher
Institute of Social Sciences IVO PILAR
Publication Date

Abstract

v LINGVISTICKA J;KOLOGljA: jEZJCNI R{lZVOj I VISEjEZICNOST Dvadeseto je stoljeee pos/alo plodno tlo za razvoj razlieitih ekologija medu kojima se sve jasnije poeelo ocr/avaii i podrueje lingvislic7<:eekologije koje ee zacijelo dobiti jos veee znaeenje u dvadest prvomu stoljeeu. Posljednjih je nekoliko desetljeea bilo vrlo burna vrijeme Zf7 lingviste/ psiholingviste/ sociolingviste i sve one koji se bave jezi- . komI iz perspektive tPOrijeili pmkse. Bez dvojbe/ jezieni se razvoj/ bilo prvoga ili dru- goga jezika/ istraiivao kao nikada prije. Razvoj tehnologija/ brii protok obavijesti te olakSana komunikacUa iznijeli su na povrsinu i mnoga pitanja 0 razvoju dvojezienosti u pojedinaca ili pak multilingvizmu u drustvenim zajednicama. Stara pitanje 0 pre- vlasti pojedinoga jezika/ to jest 0 univerzalnomu jeziku kao jeziku komunikacije za ve- Cibroj jezienih zajednicn/ pos/alo je relevantnim kao nikada prije. Ova se problemati- ka jos vise pojaeala fazvojem Europske zajednice i ueestalom potrebom za Sio lakSim i briim komunicimnjem u kojem ne postoje jeziene barijere te koje omogueuje uspjesnu i kompetentnu komu nikaciju. Uzmemo Ii u obzir Cinjenicu dn nesluibeni statistic'1<:ipodaci govore 0 postojanju oko 5 000 jezika u oko dvjestotinjak driava/ neizbjeino je da su mnogi jezici u medusob- nom kontaktu te da je vrlo mali braj zemalja ili pojedinacn koji nemaju neko iskustvo visejezienosh. Povrsni dojam koji se eesto stvara da je visejezienost posebnost koja se odnosi na samo 1leke pojedince iIi na samo neke druSivene zajednice - eesto je rezul- tat drimmih politika kaje/ zbog razliCitih mzloga/ iele njegovati taj privid. Primjerice/ u Velikoj je Britmliji vise od 100 jezika u svakodnevnoj uporabi/ u Sjedinjenim se Dr- iavama eak sednm pas to populacije sluii kao prvim jezikom nekim drugim jezikom/ a ne engleskim/ u mnogim europskim zemljama koegzistiraju razlieiti jezici i u ravno- pravnoj su uporabi. Istodabno postojanje veeega broja jezika u nekoj druSivenoj zajed- nici nosi sa sobom razlieite po

There are no comments yet on this publication. Be the first to share your thoughts.