Affordable Access

HRVATSKA I BLAŽENI ALOJZIJE STEPINAC U OČIMA STRANACA Uz zbornik radova Kardinal Stepinac — svjedok istine (Glas Koncila, Zagreb, 2009.)

Authors
Publisher
Institute of Social Sciences IVO PILAR
Publication Date

Abstract

P-7_knjizniblok 247 HRVATSKA I BLAÆENI ALOJZIJE STEPINAC U O»IMA STRANACA Uz zbornik radova Kardinal Stepinac — svjedok istine (Glas Koncila, Zagreb, 2009.) Tomislav JONJI∆ Zagreb Svatko tko je joπ poËetkom devedesetih u inozemnim knjiæarama i knjiænicama potraæio hrvatsku policu morao se, htio-ne htio, suoËiti s joπ jednom, viπe nego pouzdanom ilustra- cijom stvarnoga hrvatskog poloæaja u bratskoj i nesvrstanoj nam jugoslavenskoj zajednici: ta je hrvatska polica redovito bila poluprazna. Prijevodi literarnih djela, objavljeni u porat- nih gotovo pola stoljeÊa, u knjiænicama su bili jedva brojniji od onih objelodanjenih na stra- nim jezicima (poglavito na njemaËkome i talijanskome) u Ëetiri godine postojanja ratne Ne- zavisne Dræave Hrvatske (NDH). Na knjiæarskim je policima, pak, tu pregrπt kojekakvih pri- jevoda knjiæevnih djela pratila nevelika publicistiËka i znanstvena produkcija, za koju bis- mo poËesto voljeli da je uopÊe nema, jer su se u tim raspravama ponekad stvarale i pot- hranjivale crne legende o hrvatskome narodu. I da se je mislilo viπe nego πto se je mislilo, i da se je vidjelo dalje nego πto su dopuπ- tale raznobojne stranaËke iskaznice (za koje u nekim sluËajevima ne bi dostajali ni svi bez- brojni dæepovi, upravo bezdanke u utrobi kaputa znamenitoga Murgerova bohemskoga hi- perfiziËkoga filozofa Gustavea Collinea), moæda se ne bi tako olako odmahnulo rukom na prijedlog da se za hrvatske kulturne izaslanike u inozemne metropole sustavno πalju ljudi od pera koji bi, s malo sreÊe i viπe upornosti, moæda uspjeli tijekom svoga diplomatskoga mandata postiÊi da se, makar i kod neuglednijih nakladnika, objave prijevodi barem njiho- vih djela. Ako su taπtine i sebiËnosti pojedinca duhovni porez koji svaka zajednica i svaki zajedniËki pothvat moraju platiti, moæda se je moglo naÊi naËina da se, o istome troπku, ta taπtina i sebiËni interesi bar dijelom upregnu u zajedniËke taljige. No kako se u nas dræav- ni novac radije bez ikakva valjana razloga pretaËe u privatne dæepov

There are no comments yet on this publication. Be the first to share your thoughts.