Affordable Access

Ivana Maček, War Within, Everyday Life in Sarajevo under Siege, Uppsala University, Uppsala 2000., 313 str. (Acta Universitatis Upsaliensis. Uppsala Studies in Cultural Anthropology; 29)

Authors
Publisher
Institute of Ethonology and Folklore Research
Publication Date

Abstract

Prikazi novi Nar. umjet. 39/2, 2002, str. 219-257, PRIKAZI 225 Autor se, dakle, bavi samo jednom vrstom plja�kaša koje javnost ne doživljava kao obi�ne kriminalce, istražuju�i oblike individualne (ili manjinske) pobune unutar selja�ke zajednice. Vrhunac socijalnog banditstva dogodio se u pretkapitalisti�kim ruralnim društvima u kojima se seljak, koji se odhrvao poslušnosti prema vladaju�oj klasi i oslobodio pasivne svakodnevnice, okrenuo banditstvu. Rije� je o seljacima odmetnicima koje njihova država ili vlastelin smatraju otpadnicima, ali koji ostaju unutar zajednice koja ih cijeni, podržava i pomaže jer ih smatra junacima-osvetnicima, borcima za pravdu, a ponekad �ak i vo�ama pokreta oslobo�enja. Upravo je taj odnos obi�nog seljaka i seljaka buntovnika, odmetnika, plja�kaša ono što �ini socijalno banditstvo specifi�nim, pri �emu ne treba zaboraviti da je u praksi teško odrediti jasnu razliku izme�u socijalnog i obi�nog bandita, jer �e pojedinac �esto unutar svoje zajednice funkcionirati kao socijalni bandit (bandit s "uvjerenjem") dok �e se izvan nje ponašati kao "obi�ni" razbojnik. Luka ŠEŠO Ivana Ma�ek je švedska antropologinja, no odrasla je i školovala se u Zagrebu. Njezina di- sertacija "Rat iznutra: Svakodnevni život u Sa- rajevu pod opsadom" jedna je od malobrojnih knjiga objavljenih u ediciji Studija iz kulturne antropologije Sveu�ilišta u Uppsali koje go- vore o Europi. Kulturno kompetentna onako kako to antropolog iz sredina daljih od neka- Ivana Ma�ek, War Within, Everyday Life in Sarajevo under Siege, Uppsala University, Uppsala 2000., 313 str. (Acta Uni- versitatis Upsaliensis. Uppsala Stu- dies in Cultural Anthropology; 29) dašnje Jugoslavije vjerojatno ne može biti, autorica iz pozicije "bliskog outsidera" problematizira i kontekstualnu uvjetovanost poimanja "antropologije kod ku�e". Kao i za brojne druge antropologe i etnologe koji su pisali o ratovima iz civilne (u primjeru Sarajeva nikako i pozadinske!) perspektive, i autori�ina temeljna motivacija bila

There are no comments yet on this publication. Be the first to share your thoughts.