Affordable Access

100 godina Andrićeva Braniča jezika hrvatskoga

Authors
Publisher
Faculty of Philosophy in Osijek; [email protected]
Publication Date
Keywords
  • Nikola Andrić
  • Branič Jezika Hrvatskoga
  • Jezični Savjetnik
  • Obljetnica

Abstract

Microsoft Word - 1-00.doc Sanela Pavlek, Ivana Gis: 110 godina Andrićeva Braniča jezika hrvatskoga 245 Primljeno 26. svibnja 2011., prihvaćeno za tisak 14. studenog 2011. Sanela Pavlek, Ivana Gis 100 GODINA ANDRIĆEVA BRANIČA JEZIKA HRVATSKOGA Znameniti hrvatski filolog Nikola Andrić rodio se 5. prosinca 1867. u Vukovaru, gdje je pohađao i pučku školu. Nastavio je školovanje u Gimnaziji u Osijeku te nakon završene srednje škole, po prepo- ruci Franje Maixnera i uz potporu zemaljske vlade, polazi studij slavistike u Beču i romanistike u Parizu. Nakon završetka školovanja, Stjepan Miletić poziva ga da bude dramaturg Hrvatskog zemaljskog kazali- šta u Zagrebu te s njim osniva i Glumačku školu na kojoj je predavao niz godina. Nakon objavljenog rada Prijevodna beletristika Srba od god. 1777.- 1847., 1892. unaprijeđen je u doktora filologije. Je- dan je od osnivača i prvi upravitelj osječkog Hrvatskog narodnog kazališta (1907. godine). Godinu je dana bio profesor na I. realnoj gimnaziji u Zagre- bu, a obavljao je i dužnost člana uredništva Narodnih novina. Godine 1913. osnovao je Zabavnu biblioteku, te joj je bio urednik sve do 1942. Bio je i upravitelj Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu od 1920., te pomoćnik ministra nastave Stjepana Radića. Bogatu karijeru završio je odlaskom u mi- rovinu 1927., u kojoj je ostao do svoje smrti 7. travnja 1942. godine u Za- grebu. Godine 1911. napisao je Nikola Andrić svoj Branič jezika hrvatskoga, kojemu ove godine obilježavamo stotu obljetnicu objavljivanja. To je djelo nastalo u razdoblju učvršćivanja standardnog jezika s novoštokavskom osno- vicom. U vremenu koje je tome prethodilo Hrvati su njegovali dugu tradiciju vlastitoga pismenoga jezika s tri dijalektalne stilizacije, do čijeg je međusob- nog prožimanja često dolazilo. Dakako, čakavska i kajkavska književna stili- zacija nikada nisu prestale biti dijelom jezika hrvatske književnosti, ali tež- nja za štokavskom unifikacijom postajala j

There are no comments yet on this publication. Be the first to share your thoughts.