Affordable Access

Čitaonička sastavnica preporodnog pokreta Istre i Hrvatska čitaonica u Svetvinčentu

Authors
Publisher
State archive in Pazin; [email protected]
Publication Date

Abstract

B. CRLJENKO, Čitaonička sastavnica preporodnog pokreta ... VIA, God. 6-7 (1996-1997), sv. 6-7, str. 159-172 ČITAONIČKA SASTAVNICA PREPORODNOG POKRETA ISTRE I HRVATSKA ČITAONICA U SVETVINČENTU Dr. sc. Branimir CRLJENKO Filozofski fakultet u Puli, Odsjek za kroatistiku 1. Matetića Ronjgova l UDK 027.9: 323.1 (497.5-2 Svetvinčenat) "18119 Pregledni rad Primljeno ll. siječnja 2000. Na početku rada autor donosi historijat osnivanja čitaonica ne samo u Istri nego i u banskoj Hrvatskoj i Dalmaciji. Najviše ih je otvoreno upravo u Istri - više od stotinu. Zatim opisuje djelovanje i značenje čitao­ nica koje su bile središta općenito kulturnog i prosvjetnog djelovanja, ali i nacionalnog buđe'1fa. Nakon toga daje prikaz prilika nq Svetvinčenštini u doba osnivanja Citaonice i neposredno prije toga. Citaonica u Svet- vinčentu počela je s radom 12. srpnja 1908. g. U početku je bila veoma aktivna, ali je ubrzo ta aktivnost splasnula i gotovo potpuno prestala, da bi bila ponovno pokrenuta 1913. g. Detaljnija rekonstrukcija rada Čitao­ nice nije moguća jer su izvori veoma oskudni, pa se ne zna pouzdano ni kad je prestala s radom. Vjerojatno se to dogodilo dolaskom Talijana 1918. g. kada su u kratko vrijeme ukinuta sva hrvatska društva u Istri. STJECIŠTA INTELEKTUALACA Prve su čitaonice bile kulturna društva za promicanje pisane riječi i či­ tanja. Pojavile su se najprije u Engleskoj u 17. st., a potom u Francuskoj, Njemačkoj i drugim razvijenim europskim zemljama. U njima su se oku- pljali pismeni i učeni pojedinci, pisci, ljudi intelektualnih zanimanja kako bi čitanjem časopisa i posuđivanjem knjiga bili obaviješteni o zbivanjima u zemlji i svijetu i novostima u struci. Čitaonice od samih početaka nisu, ipak, bile samo to. Bile su i sa- stajališta istomišljenika, ljudi istih svjetonazora, pripadnika istih profesija i istih političkih uvjerenja, koji su u njima nalazili stjecišta za okupljanja, ra- sprave, razmjenu mišljenja i iskustava ... , nerijetko i za organizira

There are no comments yet on this publication. Be the first to share your thoughts.