Affordable Access

Filozofija na sveučilištu

Authors
Publisher
Philosophy Students Association Faculty of Humanities and Social Sciences at Zagreb University; [email protected]
Publication Date

Abstract

Igor Gojnik Zapis izlaganja prof. dr. Branka Despota na tribini koja je pod naslovom »Filozofija na sveučilištu - ideja i mjesto« održana 20. prosinca 1994. u Zagrebu. Branko Despot Filozofija na sveučilištu Poštovano slušateljstvo, naš je naslov »Filozofija na sveučilištu«. Prvo, što filozofija zapravo uopće ima sa sveučilištem? Kako uopće dolazi do toga da se filozofiju i sveučilište dovodi u uzajamnu vezu? U to se pitanje dalje tu upuštati nećemo, ali je sasvim jasno da se na to i takovo pitanje dade isključivo filozofijski odgovoriti, i na filozofiji samoj je, a ni na kojoj instanci izvan nje, da to pitanje raščisti. Drugo pitanje koje se tu prethodno javlja jest to da li sveučilište uopće može biti sveučilište bez filozofije. U cjelinu toga pitanja ovdje se, prirodno, zaista upuštati ne možemo - ja bih naznačio samo kratku shemu i to iz aspekta onoga što bi se dalo označiti kao svrha i nužnost sveučilišta. Ima naime jedno čudno biće koje samo sebe iz ne sasvim promišljenih, a još manje iz takovih razloga koji bi bili do kraja bjelodani, naziva čovjekom. To i takovo biće, da bi uopće bilo, da bi odista bilo, već po naravi svog bitkovnog ustrojstva treba prije svega nešto kao što je zdravlje, a onda i pod vidom pitanja istinsko zdravlje; treba za svoj subitak sa drugim sebi srodnim bićima nešto takovo kao što je pravednost, da bi uopće odista s drugima po mjeri čovjeka moglo biti; na koncu treba i uvid, pa i odnos, spram onog što je istinski sveto, da bi kao biće, zdravo i pravedno, spram onog najvišeg spram čega uopće vrijedi živjeti i biti imalo odnos. Zdravlje, pravednost i ono sveto su takozvana dobra po sebi ili tri različita vida onog dobrog samog. Za razliku od njih, ono što slovi kao izvanjsko dobro, kao takozvano vanjsko dobro, isto je tako za sam bitak čovjeka neophodno - ono što se u horizontu upotrebljivosti i iskoristivosti naziva bićima kao stvarima, grčki ta pragmata - stvar, pragma. Cjelina ovih unutrašnjih i vanjskih dobara ko

There are no comments yet on this publication. Be the first to share your thoughts.