Affordable Access

Download Read

UMJETNIČKE INTERVENCIJE U INDUSTRIJSKU KULTURNU BAŠŠTINU ILI KAKO NASTAJE DRUŠŠTVENO KORISNA UMJETNOST?

Authors
Publisher
Institute of Ethonology and Folklore Research
Keywords
  • Industrial Heritage
  • Labin
  • Industrijsko NaslijeđE
  • UmjetničKa Intervencija
  • Tvornica Rikard BenčIć (Rijeka)
  • ŽŽEljezara Sisak
  • Tvornica ElektričNih žžArulja
  • Gliptoteka
  • Tvornica Nada Dimić
  • Paromlin
  • Badel
  • Gorica (Zagreb)
  • Art Intervention
  • Rikard BenčIć Factory (Rijeka)
  • Sisak Ironworks
  • Electric Bulb Factory
  • Glyptotheque
  • Nada Dimić Factory
  • Steam-Powered Flour Mill

Abstract

Članak je usmjeren na umjetničke projekte i intervencije u industrijsku kulturnu bašštinu u pojedinim gradovima Republike Hrvatske (odnosno –– s obzirom na dugogodiššnju situaciju –– mračne našše) koje korektivno nastoje uputiti vladajuće strukture na teorijska i praktična promiššljanja raznorodnih aspekata zašštite, odnosno prenamjene pojedinih objekata industrijske bašštine. Riječ je o sljedećim umjetničkim projektima: Urbana intervencija Tanje Dabo (1999.), koju je spomenuta umjetnica izvela na vratima bez kvake, na zidu s bodljikavom žžicom riječke, dakako, bivšše Tvornice ““Rikard Benčć”” kao buduće lokacije Muzeja moderne i suvremene umjetnosti. Nadalje, riječ je o labinskoj izložžbi Rudarske uspomene Kristine Leko (2008.), o projektu Podzemni grad XXI. multimedijalne skupine Labin Art Express, o projektu Nevidljivi Sisak: fenomen ŽŽeljezara Marijana Crtalića (2009.), intervenciji SOS Nada Dimić (2000.) Sanje Iveković te o projektu Zlatka Kopljara K 13 (2010.), koji je inspiriran zgradom Tvornice električnih žžarulja u Zagrebu. Pritom se članak osvrće i na projekt Reka –– Zagreb: dvije ulice, dva mjesta, dvije sudbine (2002.), kojim je Marijan Molnar ispitivao poveznice između Prvomajske ulice u Reki (umjetnikovu rodnom mjestu) kraj Koprivnice i Medvedgradske ulice u Zagrebu. Naime, novootvorena je farma za uzgoj kokošši u Prvomajskoj ulici evocirala činjenicu da je prostor današšnje Gliptoteke HAZU nekoć bila tvornica za preradu kožže.

There are no comments yet on this publication. Be the first to share your thoughts.