Affordable Access

Avian influenza – impact on poultry production in Croatia and in the world

Authors
Publisher
Croatian society of agronomist
Publication Date
Keywords
  • Influenca Ptica
  • Pandemija
  • Proizvodnja Peradi
  • Hrvatska
  • Cijepljenje
  • Avian Influenza
  • Pandemic
  • Poultry Production
  • Croatia
  • Vaccination

Abstract

Influenca ptica prouzročena sojem virusa H5N1 tijekom 2003. godine pa do danas proširila se u većem broju zemalja istočne Azije, a preko Rusije je dospjela i do nekih zemalja Bliskog istoka i srednje Europe. Osim što je izrazito patogen za domaću perad, soj H5N1 zarazio je veći broj ljudi od kojih je više od 50% umrlo. Mjere koje su poduzele zemlje ugrožene influencom ptica bile su drastične, bilo ubijanjem i neškodljivim uklanjanjem više milijuna domaće peradi zbog čega su stradala gospodarstva, najviše onih zemalja gdje je peradarska proizvodnja glavni izvor životinjskih bjelančevina namijenjenih ishrani ljudi. Svoju ćud bolest je pokazala brzim prenošenjem uglavnom pticama selicama na velike udaljenosti pa je zbog toga prihvaćeno opće mišljenje da virus, koji za sada zaražava isključivo divlje ptice i domaću perad, može mutirajući postići svojstvo neposrednog međusobnog zara-žavanja ljudi i tako biti osnova pandemije. Hrvatska, u kojoj je virus H5N1 dokazan u ptica selica (labuda), nije zabilježila bolest u domaće peradi, no ipak poduzete su mjere kojima je spriječen mogući dodir zaraženih ptica i domaće peradi, što Hrvatsku karakterizira kao zemlju bez influence ptica. Zbog navedenih mjera sprečavanja širenja bolesti peradarstvo Hrvatske pretrpjelo je goleme štete zbog onemogućenog izvoza, no prvenstveno zbog straha stanovništva da je perad, pa čak i ptice kućni ljubimci, mogući izvor zaraze. Nedovoljna informiranost o prirodi bolesti, kao i medijski štetan pri-stup njenom opisu, smanjili su potrošnju mesa peradi u Hrvatskoj. Istovjetna su iskustva i svih drugih zemalja pa tako i onih gdje influenca ptica nije dokazana niti u divljih ptica niti u domaće peradi. Procjene su da u slučaju scenarija sličnog onom iz 1918-1919. godine za vrijeme trajanja Španjolske gripe u ljudi, bruto nacionalni proizvod se može smanjiti za oko 5% uz posljedičnu recesiju, ili u slučaju scenarija iz 1957. ili 1968. godine kada bi se mogao smanjiti za približno 1,5% ali bez dugoročnih posljedica na ukupno gospodarstvo.

There are no comments yet on this publication. Be the first to share your thoughts.