Affordable Access

Dijakronijski i sinkronijski o povijesti hrvatskoga jezikoslovlja (Ivo Pranjković: Filološki vjekopisi, Disput, Zagreb, 2006.)

Authors
Publisher
Institute of Croatian Language and Linguistics
Publication Date

Abstract

untitled PRIKAZI I OSVRTI Dijakronijski i sinkronijski o povijesti hrvatskoga jezikoslovlja (Ivo Pranjković: Filološki vjekopi- si, Disput, Zagreb, 2006.) U knjizi slikovitoga naslova, po- najprije zbog inventivno orječenoga pojma vjekopisi, autor (pre)daje čita- teljima zbir tekstova nastalih u zadnjih dvadeset godina. Iako su nastajali u različitim vremenskim odsječcima i u različitim tematskim okvirima, svi su tekstovi složeni i poredani u skladnu cjelinu u kojoj je glavni, ali ne i jedi- ni cilj promišljanje hrvatske filologije, odnosno povijesti hrvatskoga jeziko- slovlja. Otuda i vjekopisi kao svojevr- stan dijakronijski pogled na hrvatske jezikoslovne teme, ali i hrvatske jezi- koslovce. Tekstovi su u knjizi poreda- ni u četiri temeljne skupine. Skupina tekstova Pretpreporod- na Slavonija sadržava četiri priloga u kojima se analiziraju gramatike ista- knutih slavonskih gramatičara, u raz- doblju od druge polovice 18. do prve polovice 19. stoljeća. Riječ je o gra- matikama Matije Antuna Relkovića, Marijana Lanosovića i Ignjata Alojzi- ja Brlića. Ponajprije se razlaže temelj- na sadržajna struktura Relkovićeve Nove slavonske i nimacske gramatike (1767.), i to ortografska (slovopisna), morfološka i sintaktička koncepcija, a nabrojene su i cjeline koje služe kao dodatci gramatici. Bit je prikaza da se usmjeri na Relkovićeve opise, defi- nicije i zaključke koji su specifični i svojstveni njegovu promišljanju (npr. određena grafijska rješenja, akcentua- cija, opis pojedinih gramatičkih kate- gorija, terminološka rješenja). U dru- gom je prilogu analiza posvećena vr- stama riječi (‘dilovima govorenja’) u Relkovićevoj gramatici. S prosud- benim komentarima usmjerenim na prednosti i nedostatke Relkovićeva opisa ističu se definicije svih vrsta rije- či i definicije gramatičkih kategorija (od imenskih – broj, padež, rod, te ka- tegorija stupnja u pridjeva; od glagol- skih – načini, vremena, broj, lice). S obzirom na teorijsku složenost rasuđi- vanja vrsta riječi

There are no comments yet on this publication. Be the first to share your thoughts.