Affordable Access

Neven i hrvatska književnost

Authors
Publisher
Croatian Academy of Science and Split Literary Circles and Arts; [email protected]
Publication Date

Abstract

9_15 V. Bresic PM 147 NEVEN I HRVATSKA KNJIÆEVNOST V i n k o B r e π i Ê 1. Glavnu ulogu u stvaranju i promicanju postilirske, tzv. novije hrvatske knjiæevnosti imala je u prvo vrijeme periodika - novine, Ëasopisi i godiπnjaci. Pisci ilirizma okupljali su se najprije oko flDanice« (1835-1849), potom oko flKola« (1842-1853) i almanaha flIskre« (1844; 1846.), odnosno flZore Dalmatinske« (1844-1849). Ma koliko pojava almanaha flDubrovnik« (1849-1851; 1867) i za knjiæevnost bila korisna, u pauzi izmeu VI. i VII. knjige flKola« (od 1847. do 1850.) a nakon flDanice« hrvatska je knjiæevnost od kraja 1849. do 1850. ostala praktiËno bez svojega periodiËkog glasila. Po uzoru na Ëeπki flLumir« Matica ilirska pokrenula je flzabavni i pouËni list« flNeven« u Zagrebu 1. sijeËnja 1852. Izlazio je u obliku revije jedanput tjedno, a uredniπtvo je povjereno uglednome pjesniku i nesuenom osnivaËu flDomobrana« Mirku BogoviÊu.1 U programskom Ëlanku Naπa knjiæevnost u najnovie doba BogoviÊ je knjiæevnost definirao kao flm^rilo moralne valjanosti narodah« te, u skladu s tim, i kao sredstvo flprosv^te i blagostanja«, a Ëemu trenutno smetaju opÊi nemar za knjigu i nesloga naπih knjiæevnika. IduÊe 1853. godine uredniπtvo Ëasopisa preuzeo je i ureivao pola godine knjiæevnik Ivan Perkovac, a drugu polovinu Vojko SabljiÊ; neke brojeve koje je SabljiÊ potpisao zapravo je uredio Ante StarËeviÊ. 148 TreÊe godiπte preuzeo je Josip Praus, a pod njegovom redakturom flNeven« Êe izlaziti i 1855. bez bitnijih promjena, dok 1856. postaje meutim mjeseËnik, mijenja format u veÊi, a 1857. prelazi u tromjeseËnik. Godine 1858. flNeven« od Matice ilirske preuzima rijeËka Narodna Ëitaonica te kao flzabavan, pouËan i znanstven list«, i to ponovno tjednik, sada ureuju Josip Vranjicani DobrinoviÊ i Vinko Pacel.2 Zadnji broj flNevena« datiran je 25. prosinca 1858. 2. Uredniku Mirku BogoviÊu glavni je cilj bio okupiti πto viπe suradnika, da mu flNeven« bude na πto veÊoj razini te da potiËe na otpor protiv apsol

There are no comments yet on this publication. Be the first to share your thoughts.