Affordable Access

Problém slovakizmov v staroslovienskych (staroslovanských) pamiatkach

Authors
Publisher
Old Church Slavonic Institute
Publication Date

Abstract

Slovakizmi u staroslavenskim (crkvenoslavenskim) tekstovima U tekstu Ivanova evanđelja XV (Zogr. Mar.) uz pravilne staroslavenske oblike rozga, zbirno roždie, nalazimo i oblike razga, raždie. Prema A. Vaillantu (Manuel du vieux slave, Paris 1964, str. 49) "oblik razga posljedica je nezgodnog ispravljanja do kojeg je došlo ponovnim uvođenjem staroslavenskog raz- umjesto moravskog roz-." Treba imati na umu da su oblici razga, raždie dobro poznati u središnjem slovačkom. Osim toga, u više slovačkih dijalekata, također nalazimo oblike rózga, róždie (ruozga, ruoždie). Drugi slavenski jezici nemaju oblika s raz-. A. Vaillant smatra da su oblici rozga, roždie prvotni, pa su prema tome oblici razga, raždie, koji se nalaze u tekstu Ivana XV, nastali iz velikomoravskog govora. Ipak se u istom poglavlju teksta Ivana XV, 15, opaža kolebanje ra-, ro- u riječi rabъ/robъ. Iako književni slovački jezik poznaje samo oblik rab, u nekim slovačkim dijalektima postoji i oblik rob. Podsjetimo se ovdje imena Rasticь koji oblik poznaje samo središnji slovački, naime tu je -c- umjesto *tj i ra- (usp. rást, rastiem, zrast, ráztoka, razcestie itd.) Staroslavenski poznaje zamjenicu ni-čь-to, ni-čь-to-že. U Glag., Cloz. I, 122 i u Ps. Sin 38, 6 nalazimo oblik ni-čь-že, sastavljen od zamjeničkog oblika ni-čь i čestice že. Općenito uzevši, zamjenica ničь poznata je u slovačkom, slovenskom i ukrajinskom dijalektalnom govoru. Znači, da u gore spomenutim tekstovima oblik ničьže dolazi iz slovačkog. Oblik cirъky-cirъkovь- nalazimo u Ps. Sin. u Kijevskom misalu cirъkъve VI 4. cirъknаě IVb 17 i u fragmentu Freising II, 35.36 Ucircuvah. U slkovsčkom je sačuvan i danas još postoji obik s cir- (cirkev). Naše je mišljenje da glagolska imenica krъstenьe Glag. Cloz. 2a 17-19 ne mora nužno biti krivi oblik za krъštenьe "krštenje" (vidi A. Vaillant, Manuel, str. 83). U slovačkom postoje dva oblika: krstenie i krštenie. Riječ krstenie оznačuje "obred krštenja", a rječju krštenie označavaju se "krstitke" (slavlje poslije krštenja). Iz toga slijedi da bi se oblik krъstenьe, u Glag. Cloz. mogao smatrati slovakizmom. U staroslavenskim i crkvenoslavenskim tekstovima poznat je oblik genitiva-akuzativa za neživa bića. A. Meillet i J. Lépissier proučavali su tu pojavu. S tim u vezi podsjećamo da je i u slovačkom jeziku poznat genitiv-akuzativ za neživa bića, tako u: t'ahal zvona; máme vlaka itd. - Uostalom i mi mislimo kao i Lépissier da je povijesni studij modernih jezika tek pred nama (RdEtSl 1964, str. 137) U slovačkom su se neutrumi tipa znamenie razvili u ova tri oblika: 1. nom-acc.sing. znamenie, gen. sing. znamenia; 2. nom.-acc.-gen. sing. znamenia i štoviše; 3. nom.-acc.-gen. znamené u određenim narječjima središnjeg slovačkog. Ipak, ovdje nije riječ o fonetičkoj pojavi već o posljedici sinkretizma padeža. U Praškim glagoljskim fragmentima nalazi se samo jedan oblik na -ie za nom.-acc.-gen. sing. U dijalozima Grgura Velikog oblici na -ie izmjenjuju se s onima na -ia. Isto tako i u nekim djelima sv. Klimenta Ohridskog, koji i sam potječe iz Velike Moravske odakle je došao u Ohrid. U sintaksi je vrlo uočljiva pojava oblikovanja deziderativnih rečenica pomoću da + infinitiv (bez bi, by). Isto to nalazimo u slovačkoj narodnoj poeziji, pa čak i u jednoj od pjesama Sama Chalupke (Spevy, 1868). Imenica neprijäznь, prijevod visokonjemačkog unholda "đavao", postoji u slovačkom u obliku nepriaznik. Isti taj oblik nalazimo i u više staroruskih tekstova.

There are no comments yet on this publication. Be the first to share your thoughts.