Affordable Access

Download Read

MOTOR AND MORPHOLOGICAL CHARACTERISTICS OF FEMALE UNIVERSITY STUDENTS AND THE EFFICIENCY OF PERFORMING FOLK DANCES

Authors
Publisher
Faculty of Kinesiology; [email protected]
Keywords
  • Regression Analysis
  • MotoričKe Sposobnosti
  • Morphological Characteristics
  • Regresijska Analiza
  • Motor Abilities
  • MorfološKa ObilježJa
  • UspješNost U Narodnim Plesovima
  • Studentice
  • Dancing Efficiency
  • Female Students

Abstract

Uvod Ples kao konvencionalno-estetsko gibanje ima posebnu funkciju u životu čovjeka jer je prisutan u svečanim trenucima obilježavanja različitih životnih prilika. Isto je tako neupitna primjenjivost plesa kao kineziološkog operatora u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture te u radu s netreniranim i starijim osobama. Osim transformacije obilježja i sposobnosti plesnim strukturama, ples kod učenika razvija smisao za svjesno estetsko doživljavanje, samostalno stvaralaštvo i oblikovanje lijepih i skladnih pokreta, te potiče svijest o nacionalnom identitetu. Uspješnost u kineziološkim aktivnostima ovisi o nekoliko dimenzija: antropološkim, morfološkim, funkcionalno-motoričkim, kognitivnim i konativnima. Zastupljenost dimenzija ovisi o strukturi aktivnosti i nije jednaka za sve dimenzije. Područje plesa, osobito narodni ples, slabo je istraženo s aspekta definiranja dimenzija koje utječu na uspješnost. Selekcija, izbor kinezioloških operatora i transformacijski proces u današnjoj plesnoj praksi obavljaju se na osnovi subjektivne procjene i iskustva stručnjaka. Kako bi se izbjegla subjektivnost, potrebno je utvrditi nove i unaprijediti dosadašnje mjerne postupke. Osnovni cilj istraživanja bio je utvrditi relacije između motoričkih sposobnosti i morfoloških karakteristika studentica treće godine Kineziološkog fakulteta s uspješnosti u plesu. Postavljen je i dodatni cilj koji se odnosio na utvrđivanje metrijskih karakteristika testova za procjenu motoričkih sposobnosti. Metode Uzorak ispitanica sastojao se od 113 (N=113) studentica treće godine Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Temeljni uvjet za ulazak u uzorak ispitanica bio je položen praktični dio ispita iz kolegija Ples. Uzorak prediktorskih varijabli činio je skup varijabli za procjenu motoričkih sposobnosti, i to: osmica sa sagibanjem (MAGOSS), poligon natraške (MREPOL), koraci u stranu (MAGKUS), koraci u stranu s okretom za 360º (MAGKUS360) (koordinacija), neritmičko bubnjanje (MKRBUB), bubnjanje nogama i rukama (MKRBNR), Orebov test ritma (OREBMR) (realizacija ritmičkih struktura), stajanje na jednoj nozi uzdužno na klupici za ravnotežu s otvorenim očima (MBAU1O), stajanje na dvije noge uzdužno na klupici za ravnotežu sa zatvorenim očima (MBAU2Z) (ravnoteža), taping rukom (MBFTAP), taping nogom (MBFTAN) (frekvencija pokreta), pretklon na klupi (MFLPRK), pretklon raznožno (MFLPRK) (fleksibilnost), skok u dalj s mjesta (MFESDM) i skok u vis s mjesta (MFESVM) (eksplozivna snaga). Uzorak varijabli za procjenu morfoloških karakteristika bio je definiran četirima antropometrijskim mjerama, i to: visinom tijela (VT), masom tijela (TT), postotkom masnog tkiva (%MASTI) i ukupnom količinom masti (KG/ MASTI) (izmjerene prema preporuci IBP-a; International Biological Program). Uzorak kriterijskih varijabli činile su ocjene koje su studentice dobile na praktičnom dijelu ispita iz kolegija Ples (5 narodnih plesova). Realizaciju plesova ocijenila su tri suca, a pri procjeni znanja uvažavao se princip složenosti plesova. S obzirom na to da je svaka studentica ocijenjena petorim ocjenama (kriterij) za narodni ples, svi su narodni plesovi svrstani prema svojoj strukturi u pet kategorija kompleksnosti (N1-N5). Rezultati su obrađeni programskim paketom Statistica for Windows, ver. 5.0. na Kineziološkom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Metrijske karakteristike testova motoričkih sposobnosti utvrđene su Momirovićevim programom RTT. Za sve su varijable prediktorskog skupa deskriptivnom analizom određeni osnovni statistički parametri distribucije varijabli. Normalnost distribucije testirala se Kolmogorov-Smirnovljevim testom (K-S). Objektivnost sudaca provjerena je korelacijskom analizom, a normalnost distribucije sudačkih ocjena po pojedinom plesu Kolmogorov-Smirnovljevim testom (K-S). Relacije između motoričkih sposobnosti i morfoloških obilježja i pet kriterijskih varijabli utvrđene su regresijskom analizom. Rezultati Analiza metrijskih karakteristika motoričkih testova pokazuje kako jedino test za procjenu ravnoteže stajanje na dvije noge uzdužno na klupici sa zatvorenim očima (MBAU2Z) nema odgovarajuće vrijednosti koeficijenata pouzdanosti, reprezentativnosti i homogenosti. Testiranjem normaliteta distribucije rezultata testova za procjenu motoričkih sposobnosti i antropoloških obilježja jedino je kod testa stajanje na jednoj nozi uzdužno na klupici sa otvorenim očima (MBAU1O) postalo vidljivo odstupanje od normalne distribucije, no kako je to odstupanje bilo minimalno, test je korišten u daljnjoj analizi. U analizi deskriptivnih parametara vidljiva je akumulacija prosječnih rezultata u zoni viših vrijednosti u testovima za procjenu realizacije ritmičkih struktura (MKRBNR), brzine naizmjeničnih pokreta (MBFTAP) i fleksibilnosti (MFLPRK). Akumuliranje prosječnih rezultata u području nižih vrijednosti vidljivo je u testovima za procjenu koordinacije (MRE-POL) i ravnoteže (MBAU1O, MBAU2Z) te kod antropometrijskih mjera TTEŽINA i KG/MASTI, čemu je razlog uzorak ispitanika, aktivnih sportašica. Izduženost krivulje ukazuje na veću homogenost ispitanica u testovima za procjenu ravnoteže (MBAU1O i MBAU2Z) te je moguće reći kako ti testovi imaju nižu osjetljivost. Testiranje normaliteta distribucije kriterijskih varijabli pokazalo je značajnije odstupanje od normalne distribucije. Prosječna interkorelacija ocjena triju sudaca, R=0,834 (p<0,05), ukazuje na objektivnu procjenu znanja studentica. Rezultati regresijske analize pokazuju statistički značajnu povezanost prediktorskog skupa varijabli sa svih pet kriterijskih varijabli. Značajan doprinos objašnjavanju povezanosti prediktorskog skupa s kriterijem N1 vidljiv je za varijable MKRBNR (realizacija ritmičkih struktura) (BETA=0,27) i TTEŽINA (BETA=-0,29). Vrijednosti varijable MAGKUS360 (koordinacija) na razini statističke značajnosti od 0,05 (p<0,02), također pokazuju doprinos objašnjavanju kriterija (BETA=-0,20). Prediktor koji najviše doprinosi objašnjavanju povezanosti prediktorskog skupa s kriterijem N2 je varijabla TTEŽINA (BETA=-0,47) (p<0,00). Ostali prediktori koji objašnjavaju povezanost prediktorskog skupa i kriterija N2 jesu: MKR-BUB (realizacija ritmičkih struktura) (BETA=0,22), MFESVM (eksplozivna snaga) (BETA=0,20), KG/ MASTI (BETA=0,32) i MKRBNR (realizacija ritmičkih struktura) (BETA=0,19), (p<0,05). Statistički značajnu povezanost prediktorskog skupa i kriterija N4 (p<0,03) pokazuju varijable MAGKUS360 (koordinacija) (BETA=-0,20) i TVISINA (BETA=-0,19). Prediktori koji s najvećim udjelom u objašnjavanju povezanost prediktorskog skupa s kriterijem N5 (p<0,05) jesu MFLPRR (fleksibilnost) (BETA=0,19) i TVISINA (BETA=-0,18). Rasprava i zaključak Rezultati povezanosti prediktorskog i kriterijskog skupa definitivno su potvrdili statistički značajnu povezanost, što je u skladu s prethodnim istraživanjima u istom motoričkom prostoru. Ovu pojavu moguće je objasniti kretnom složenošću narodnih plesova i zahtjevima koje postavlja ta složenost na motoričke sposobnosti motorički selekcioniranog uzorka studentica. Rezultati istraživanja ukazuju na to da bi pri odabiru djece za ples pažnju trebalo posvetiti motoričkim sposobnostima ritma, koordinacije, eksplozivne snage i fleksibilnosti. Neupitno je da bi rezultate ovog istraživanja bilo potrebno potvrditi i na uzorku plesačica narodnoga plesa čime bi povezanost motoričkog i antropometrijskog prostora s plesnom uspješnosti dobila još veći značaj. U budućim bi istraživanjima pri procjeni plesne uspješnosti trebalo posvetiti pažnju i estetskoj komponenti plesa.

There are no comments yet on this publication. Be the first to share your thoughts.