Affordable Access

METALLOGENY OF SOUTH TISIA - MOSLAVAČKA MT., PSUNJ, PAPUK AND KRNDIJA

Authors
Publisher
Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering University of Zagreb
Publication Date
Keywords
  • Južna Tisija
  • Moslavačka Gora
  • Psunj
  • Papuk
  • Krndija
  • S-Graniti
  • Migmatiti
  • Pegmatiti
  • Kvarc
  • Grafitit
  • Uran
  • Talk
  • Rezistati Rijetkih Minerala
  • South Tisia
  • Moslavačka Mt.
  • Psunj
  • Papuk
  • Krndija Mts.
  • S-Granite
  • Migmatite
  • Pegmatite
  • Quartz
  • Graphitite
  • Uranium
  • Talc
  • Rare Minerals

Abstract

Jezgra Moslavačke gore izgrađena je od S-tipa granita i granodiorita. Obavijena je migmatitima, a vanjsku zonu pretstavljaju metamorfiti amfibolskog facijesa. Moslavačka gora je produkt regionalnog metamorfizma donjopaleozojskog i starijeg pelitsko-psamitskog protolita. U sva tri tipa stijena mjestimice su uočene jače koncentracije minerala silimanita, andaluzita, kordijerita, granata i turmalina. U pegma-titskoj fazi formirano je niz lećastih tijela i žila metasomatsko-injekcijskih pegmatita s podređenim turmalinom, granatom i kvarcem čađavcem. Hidrotermalne kvarcne žice sa sulfidima su mineraloškog značaja. Za potrebe građevinarstva bili su otvoreni ili još rade kamenolomi granita, granitgnajsa, amfibolita, gabra i ortognajsa. Migmatiti i S-graniti izgrađuju središnje dijelove slavonskih planina. Namir-vestfalske su starosti, od 314 do 333 Ma. Metaklastiti nižih metamorfnih sekvenci sadrže palinomorfe silurske do donjokarbonske starosti. Regionalnim metamorfizmom formirana grafititna ležišta otkapana su u rudnicima Brusnik, Sivornica i Brezovo Polje u Psunju te u rudniku Kaptol u Papuku. Brojne metasomatsko-injekcione žile i tijela pegmatita otkapane su na lokacijama Veliki i Mali Debeljak, Točak, Bilo, Lom. Kvarcne žile su vađene u Zavlaci i Motičini Gornjoj. Za postkolizione I-granite vezan je volastonitski skarn u Kišeljevačkom potoku. Za dijabaze vezane su mineraloške pojave hematita, bakra, pirita i azbesta. Talk-kloritni škriljavci vađeni su u rudniku Koprivna na Psunju. Višegodišnja intenzivna istraživanja sedimentnih pojava urana u Radlovačkoj formaciji Papuka nisu dala pozitivne rezultate. Najznačajnije pojave nađene su u potocima Kaptol, Cipalovac i Ninkovac. U području slavonskih planina bili su otvoreni ili još rade kamenolomi granita, amfibolita, dijabaza i permotrijaskih kvarcita. U aluvionima brojnih potoka nađene su značajnije količine zlata, šelita, monacita, rutila, cirkona.

There are no comments yet on this publication. Be the first to share your thoughts.