Affordable Access

Još uvijek kriza moralne teologije?

Authors
Publisher
Institute of Philosophy and Theology of Society of Jesus
Publication Date

Abstract

Pod pitanjem "Još uvijek kriza moralne teologije?", koju autor smješta u široki kontekst manualistike i kazuistike do Vatikanskog sabora, sa zahtjevom obnove OT 16 i prve kristocentrične euforije, s objavljivanjem Humanae vitae (1968.), sa zahtjevima laicističke etike, sa simpozijima moralista tzv. "inovatora" u Würzburgu (1968.), u Beču (1969.) - gdje se "rodila" "autonomna moralka" i "učvrstila" u Kölnu (1974.), s prevratom dotadašnjih pojmova fundamentalne moralke, stiglo se do neslaganja (Dissent) s Učiteljstvom. Dok su ovi gradili na postavkama njemačke filozofije, moralisti "neoklasičnog smjera" gradili su na Objavljanoj riječi i Učiteljstvu. Pakazale su se posljedice u praksi, napose na području obiteljskog morala. Autor upozoruje na pretjerivanja s obje strane, pa stoga na stanovitu stagnaciju automne moralke, s jedne, i nedovoljnu ugrađenost u situaciju neoklasičnog smjera, s druge strane. Plod njegova istraživanja je slijedeći: naše znanstvene i školske ponude, s jedne i druge strane, prekomplicirane su kako za laike, tako i za kler. Pa kao što se od velikih znanstvenih Summa 16. stoljeća zahtijevao prijelaz na jasno i jednostavno ponuđen moralni nauk, tako i danas, od visoko-spekulativnih ponuda, teških i za stručnjake, treba krenuti prema praksi s novim jasnim i jednostavnim tekstovima izrečenim jezikom medija, da nas razumiju i intelektualci i mali svijet; svi koji su spremni živjeti po kršćanskim načelima. Zahtjev je urgentan, pred eksplozijom biogenetike najširih razmjera, na početku trećeg tisućljeća. I danas, dakle, prema koncilskom zahtjevu treba graditi na temelju Objave i Učiteljstva, ali uvjerljivim zajedničkim novim putem provedivim u praksi.

There are no comments yet on this publication. Be the first to share your thoughts.