Affordable Access

Assessment of occupational exposure to blood borne infections among personnel at obstetrics and gynecology departments in Croatia

Authors
Publisher
University Hospital for Infectious Diseases 'Dr. Fran Mihaljević' Zagreb and the Croatian Society for Infectious Diseases of the Croatian Medical Association
Publication Date
Keywords
  • Profesionalna Izloženost
  • Infekcije Koje Se Prenose Krvlju
  • Djelatnici Ginekološko-Porodiljskih Odjela
  • Ekspozicijski Incident
  • Ubodni Incident
  • Occupational Exposure
  • Blood Borne Infections
  • Obstetrics And Gynecology Department Personnel
  • Exposure Incident
  • Needlestick/Sharps Injury

Abstract

Uvod: Virusi hepatitisa B i C te virus humane imunodeficijencije mogu se prenijeti krvlju i izazvati profesionalnu infekciju izloženih zdravstvenih djelatnika. Ginekološko-porodiljski odjeli spadaju u odjele s većim rizikom ekspozicije. Cilj: procijeniti rizik profesionalne izloženosti infekcijama koje se prenose krvlju u djelatnika ginekološko-porodiljskih odjela u Hrvatskoj. Ispitanici i metode: provedena je anonimna anketa među djelatnicima ginekološko-porodiljskih odjela pet bolnica u Hrvatskoj. Ispitanike smo podijelili u tri skupine: liječnici, medicinske sestre/tehničari i pomoćno osoblje. Analiza normalnosti distribucije napravljena je uz pomoć Smirnov-Kolmogorovljevog testa, a statistička obrada parametrijskim testovima. Pri analizi razlike prosječnog godišnjeg broja ekspozicijskih incidenata upotrebljena je jednosmjerna analiza varijance (one way ANOVA). Razlike u kvalitativnim vrijednostima analizirane su χ2-testom. Rezultati: Od 350 zaposlenika, anketu je ispunilo 182 (52%) ispitanika: 39 liječnika, 117 medicinskih sestara/tehničara, 26 pomoćnog osoblja. Barem jedan oblik ekspozicije tijekom cijelog radnog vijeka doživjelo je 162 (89%) ispitanika. Prosječni godišnji broj ekspozicijskih incidenata po djelatniku iznosi 1,4 ±1,9. Liječnici imaju značajno ve}ć prosječni broj incidenata od medicinskih sestara/tehničara (2,3 vs 1,2; p < 0,001) i pomoćnog osoblja (2,3 vs 0,7; p < 0,001). Tijekom odlaganja infektivnog materijala ili drugih manipulacija nakon provedenog medicinskog postupka ekspoziciju je doživio 31/81 ispitanik; jedan (4,5%) liječnik i 10 (20%) medicinskih sestara/tehničara prilikom vraćanja zaštitne kapice na iglu. Krvi nepoznatog izvornog bolesnika bilo je izloženo 44 (42,3%) zdravstvena djelatnika i 10 (90,9%) pomoćnog osoblja. Liječnici manje prijavljuju ekspozicijske incidente od medicinskih sestara/tehničara (2,9% vs 8,9%; p < 0,001) i pomoćnog osoblja (2,9% vs 27,5%; p < 0,001). Vjerojatnost zaraze nakon ubodnog incidenta točno je procijenilo 40% liječnika, 8% medicinskih sestara/tehničara i niti jedan nezdravstveni djelatnik. Zaključak: Rizik profesionalne izloženosti djelatnika ginekološko-porodiljskih odjela u Hrvatskoj je veći od očekivanoga. Stoga je nužno provesti dodatnu edukaciju, osobito liječnika, s ciljem povećanja stope prijavljivanja i provođenja odgovarajućih mjera postekspozicijske skrbi. Potrebno je poboljšati mjere zbrinjavanja infektivnog materijala jer se veliki broj ekspozicijskih incidenata događa nakon provedenog medicinskog postupka. Rasprostranjenija primjena igala i pribora sa zaštitnim mehanizmom u budućnosti bi značajno mogla smanjiti broj ovih ekspozicijskih incidenata.

There are no comments yet on this publication. Be the first to share your thoughts.