Affordable Access

Neke književnokomparatističke asocijacije nad djelom R. Jorgovanića

Authors
Publisher
Croatian Academy of Science and Split Literary Circles and Arts; [email protected]
Publication Date

Abstract

9_29 H.Peri PM 319 NEKE KNJIÆEVNOKOMPARATISTI»KE ASOCIJACIJE NAD DJELOM R. JORGOVANI∆A H e l e n a P e r i Ë i Ê 1.0 Rikard Flieder JorgovaniÊ (11.4.1853, Mali Tabor na Sutli - 24.10.1880, Zagreb) svojim se lirskim pjesmama i pripovijestima javlja 1873. (u dobi od dvadeset godina, a do konca æivota preostat Êe mu samo joπ πest), dakle razmjerno dugo nakon programatskog Ëlanka flNaπa knjiæevnost« (1864) u kojem njegov autor, August ©enoa, iznosi naËela gotovo realistiËkog mimesisa. JorgovaniÊ, premda sposoban i spreman - πto je dokazao svojom prozom - za realistiËke knjiæevne ekskurzije, tematski a po nekim komponentama i izraæajno joπ uvijek pripada stilskoj formaciji romantizma. DapaËe: on kao da se njoj svjesno vraÊa.1 Dok njegova poezija pripada doπenoinskom razdoblju izrazito romantiËke poetike, dotle se u njegovoj prozi romantiËke i predrealistiËke komponente (u na primjer jednostavnoj, a zapravo trivijalnoj fabuli) isprepliÊu s realistiËkima koje pak nisu dominantne ali su itekako nazoËne u opisima interijera i eksterijera te u povremenom detaljiziranom, neπablonskom opisu izgleda protagonista. Istican Ëesto kao autor koji svoju afirmaciju ima zahvaliti svom joπ priznatijem i zasluænijem istodobniku ©enoi, koji ga je nazvao flroenim pjesnikom«, za svoga je kratkog æivota - objavivπi pedesetak pjesama i dvanaest pripovijesti (od kojih neke nazivlju romanima) - stvorio djelo πto nudi, vjerujem, brojne knjiæevnokomparatistiËke asocijacije. 320 KomparatistiËku asocijativnost JorgovaniÊeva opusa moguÊe je sagledati u poetiËki sinkronijskom povlaËenju paralela s djelima izvan hrvatske nacionalne, poslijeilirske a doπenoinske knjiæevnosti, dakle djelima koja pripadaju stranoj romantiËkoj literaturi. Drugi niz, ovaj put dijakronijskih komparatistiËkih asocijacija bio bi smjeπten unutar domaÊe, hrvatske knjiæevnosti i usmjeren prema predstavnicima poslijeπenoinskoga razdoblja te bi, dapaËe, mogao sezati do moderne (Matoπ, Donadini) pa moæda i suvremene hrvatske knjiæevne p

There are no comments yet on this publication. Be the first to share your thoughts.