Affordable Access

RAZLIKE U FREKVENCIJI SRCA I RAZINAMA LAKTATA IZAZVANE TRIMA RAZLIČITIM RADNIM OPTEREĆENJIMA U STEP AEROBICI

Authors
Publisher
Faculty of Kinesiology; [email protected]
Publication Date
Keywords
  • Step Aerobics
  • Exercise Intensity
  • Height Of Step-Bench
  • Heart Rate
  • Blood Lactate Concentration

Abstract

Uvod Step aerobika je vrsta aerobike u kojoj se različite kretne strukture kombiniraju u logičnu koreografsku strukturu koja se, radi postizanja željenih efekata, ponavlja nekoliku puta uz primjerenu glazbu. Ova vrsta aerobike primjerena je kako za početnike, tako i za napredne vježbače, pa čak i za vrhunske sportaše (u kondicijskoj pripremi). Penjanje na i spuštanje sa step klupice može se usporediti s hodanjem uzbrdo ili nizbrdo, što pogoduje poboljšanju srčanožilnog i dišnog sustava. Mnogi su autori istraživali utjecaj vježbanja aerobike na funkcionalne i motoričke sposobnosti vježbača, na promjenu koštano-zglobnog i mišićnog sustava, kao i na promjene osobina ličnosti. Razlog za ovo istraživanje bila je želja da se utvrdi razina opterećenja za vrijeme rada instruktora aerobike na satovima rekreacijske aerobike. Cilj je istraživanja bio da se utvrde razlike u frekvenciji srca (FS) kod instruktora aerobike za vrijeme rada na tri različite visine step klupice (20, 25 i 30 cm). U eksperimentalnom postupku bila su praćena tri segmenta: 1. razlike u srednjim vrijednostima FS za vrijeme rada na tri visine step klupica (20, 25 i 30 cm), 2. razina FS instruktora aerobike za vrijeme najvećeg opterećenja u radu na tri visine klupice i 3. promjene u razini laktata u odnosu na razinu FS. Metode Uzorak ispitanika se sastojao od 12 odabranih instruktorica aerobike, u dobi od 20 do 28 godina. Sve instruktorice vježbale su aerobiku najmanje 4 do 6 puta tjedno, 2 sata dnevno i izvrsne su u tehnici izvođenja koraka step aerobike. Praćene su sljedeće varijable: FS u mirovanju (HRrest), srednja vrijednost FS za vrijeme rada (HRave), maksimalna FS (HRpeak), FS svakih pet minuta koreografije (HR5, HR10, HR15, HR20, HR25 i HR30), razina laktata prije zagrijavanja (Lstart) i razina laktata na kraju rada (Lend). Opterećenje rada praćeno je pomoću monitora srčane frekvencije (POLAR X-TRAINER) koji su ispitanicama stavljeni prije zagrijavanja. Razina laktata mjerena je na uzorku krvi uzete iz ušne resice. Laktati su izmjereni prije početka vježbanja te nakon tridesete minute rada. Podaci su obrađeni statističkim paketom SPSS, a izračunati su osnovni deskriptivni parametri. U svrhu utvrđivanja razlika FS za vrijeme rada na tri visine step klupice izračunat je t-test za zavisne uzorke (T-PAIRED). Rezultati Dobiveni rezultati prikazani su u tablici 1 kao i u dijagramu 1. Kao što se može vidjeti, najviše vrijednosti FS u mirovanju su između 84 i 91,7 bpm. U Tablici 1 mogu se uočiti statistički značajne razlike u FS u petnaestoj minuti vježbanja, gdje je razlika u srednjoj vrijednosti FS 12.4 (HRave) Najveće, statistički značajne razlike izmjerene su na prvoj i trećoj visini step klupice. Rasprava i zaključak U radu je utvrđeno da su srednje vrijednosti FS (HRave) na visini step klupice od 25 cm iznosile 70–80% od maksimalne FS. Prema Bensonu (1995), takva vrijednost predstavlja razinu opterećenja koja pogoduje očuvanju “zdravog srca”, a koja odgovara razini između srednjeg do visokog opterećenja za vrijeme vježbanja (Ušaj, 1996). Prema nekim stručnjacima, ta vrijednost odgovara aerobno-anaerobnoj zoni rada. Srednje vrijednosti FS ispitanica za vrijeme rada na 25 cm visokoj step klupici iznosile su 77% od maksimalne FS. Iz rezultata je vidljivo da su bile u ciljanoj zoni 56.2% od ukupnog trajanja rada, iznad ciljane zone 40.1%, a ispod 3.7%. Naravno, takve vrijednosti se očekuju uslijed zadržavanja u aerobno-anaerobnoj zoni rada. Statistički značajne razlike u vrijednostima srednjih FS (HRave) mogu se uočiti kada se visina step klupice povećala za 10 cm. Statistički značajne razlike srednjih vrijednosti FS uočene su samo za vrijeme rada na prvoj i trećoj visini step klupice (20 i 30 cm). No, u petoj minuti rada nije utvrđena razlika u FS vježbačica. Utvrđeno je također da su se s povišenjem step klupice za 5 cm, srednje vrijednosti FS mijenjale za približno 10 otkucaja. Što se promjena laktatnih vrijednosti tiče, utvrđeno je da se pri većem naporu nisu mijenjale proporcionalno s povećanjem FS. Vjerojatno za neke ispitanice ovakav trening nije bio dovoljno intenzivan te su se pojavili metabolički procesi koji su koristili laktate iz krvi kao izvor energije (Ušaj, 1996), što je razlog zašto su kod nekih ispitanica vrijednost laktata na kraju bile niže od onih na početku vježbanja. Na temelju ovog istraživanja može se zaključiti da se opterećenje na satu aerobike mora pažljivo planirati, a u skladu s njegovim ciljevima. Istraživanje je također pokazalo da bi bilo potrebno utvrditi razinu FS kod vježbača rekreativaca koji su vjerojatno u lošijoj kondiciji od svojih instruktora aerobike. Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da bi u jednom od sljedećih istraživanja bilo poželjno utvrditi razine FS kod vježbača rekreativaca koji uglavnom treniraju manje nego instruktori.

There are no comments yet on this publication. Be the first to share your thoughts.