Affordable Access

Parentium - prilozi čitanju urbane kronologije

Authors
Publisher
Department of Archaeology, Faculty of Humanities and Social Sciences
Publication Date

Abstract

53 Boldini Marino.p65 451 Slijed glavnih urbanih linija u srednjovjekovnoj i novovjekovnoj izgradnji na podru~ju povijesne jezgre nadopunjena vi{estoljetnim skupljanjem nalaza, omogu}ava uz interpretaciju odabranih rezultata za{titnih arheolo{kih istra ivanja, potpunije prepoznavanje anti~ke gradske cjelovitosti. Mogu}e su tlocrtne rekonstrukcije pojedinih ~etvrti, prijedlozi izgleda kapitolija i hramova, pregled izvornosti foruma u zrcalu poplo~enja s ve}inom pripadaju}e rubne izgradnje, rekonstrukcija izvornog tijeka glavnog karda i dekumana s paralelnim sustavom ulica, opisivanje kasnoanti~kih promjena u pregradnjama, nadogradnjama i novogradnjama, te naracija ranobizantskih sustavnih intervencija koje osim izgradnje biskupskog sklopa obuhva}aju druge crkve i gotovo sve glavne gradske prostore unutar i izvan zidina. Klju~ne rije~i: Parentium, tlocrt, kardo, dekuman, kapitolij, hram PARENTIUM - PRILOZI ^ITANJU URBANE KRONOLOGIJE UDK 904 ( 398) 652 Primljeno/Received: 1999. 11. 15. Prihva}eno/Accepted: 1999. 11. 25. Marino BALDINI Marino Baldini HR - 52440 Pore~ Zavi~ajni Muzej Pore{}ine Dekumanska ulica 9 Pore~koj utvrdi rimskih gra|ana,1 prethodilo je histarsko naselje. Prema novijim nalazima, njegova protohistorijska linija rasprostiranja neznatno prelazi granicu glavnog karda prema istoku, a sredi{nje dijelove pokrivaju kapitolij i naro~ito anti~ki forum. ([onje 1966: 295-330; Baldini 1997: 73-78)2 . Vjeruje se da najstariji dijelovi hramova pripadaju predrimskoj izgradnji, koja je nastajala unutar pretpostavljenih, ali jo{ neistra enih zidina ~iji je opseg sukladan prostoru {to ga zauzima zapadni dio anti~kog grada. (Baldini 1997: 73-78).3 Prema istoku se pretpostavlja, po ostacima veoma o{te}enim izgradnjom, postojanje histarske nekropole pokrivene arhitekturom {to se rasprostirala u smjeru kasnorepublikanskih zidina utvrde. Koso polo ene prve anti~ke zidine (isto~ne) nisu u ortogonalnom odnosu s rasterom rimskog grada, a ostale sa~uvane u strukturi, kao temelj ili unu

There are no comments yet on this publication. Be the first to share your thoughts.