Affordable Access

Suzana Leček i Tihana Petrović Leš: Znanost i svjetonazor. Etnologija i prosvjetna politika Banovine Hrvatske 1939. – 1941.

Authors
Publisher
Department of Ethnology and Cultural Anthropology, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb
Publication Date

Abstract

Stud. ethnol. Croat., vol. 22, str. 395-418, Zagreb, 2010. Prikazi 395 Suzana Leček i Tihana Petrović Leš: Znanost i svjetonazor. Etnologija i prosvjetna politika Banovine Hrvatske 1939. – 1941. Zagreb: Srednja Europa i Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu, 2010., 152 str. Dvije autorice, povjesničarka Suzana Leček i etnologinja Tihana Petrović Leš, napisale su knjigu Znanost i svjetonazor. Etnologija i prosvjetna politika Banovine Hrvatske 1939. – 1941. zamišljenu kao, kako su same navele u predgovoru, putovanje kroz zajedničku povijest jedne znanosti i jedne političke ideologije. Namjera im je bila odgovoriti na pitanje na koji je način školska reforma, provedena u vrijeme Banovine Hrvatske, od etnologije kao marginalnoga nastavnog predmeta učinila glavnog prenositelja i tumača tada prevladavajuće "hrvatske seljačke ideologije". Međutim, u potrazi za odgovorom, postupno su početnom pitanju dodavale potpitanja i napokon svoj rad uobličile u širokoj analizi i interpretaciji neodjeljivosti socijalnih pitanja, čuvanja kulturnoga identiteta te procesa modernizacije kao sveukupnoga konteksta. U skladu s tim, autorice su se u razdoblju opsežnih reformi iz doba Banovine Hrvatske usredotočile na onu koja je provedena u školama te istražile način usuglašavanja škole kao državne institucije i društva, implementaciju "seljačke ideologije" u školske programe, ulogu i efikasnost profesorskoga kadra koji je bio izvršitelj dotične implementacije u praksu, izvaninstitucionalne oblike širenja ideja kulturnoga identiteta te društvenu i političku ulogu hrvatske seljačke ideologije. Kao podlogu za teorijska polazišta istraživanja autorice su odabrale nekoliko eminentnih znanstvenika s područja teorije nacionalizma (npr. Smitha, Hutchinsona, Bendix) budući da su ih njihova tumačenja nacionalizma, osobito kulturnoga, potaknula na novo sagledavanje hrvatske međuratne povijesti u sklopu kojega se, ravnopravno s po

There are no comments yet on this publication. Be the first to share your thoughts.