Affordable Access

The Coastal Toponyms of the Island of Šolta

Authors
Publisher
Croatian Studies Review; [email protected]
Publication Date
Keywords
  • Ključne Riječi: Onomastika
  • Obalni Toponimi
  • Otok Šolta
  • Etimologija
  • Key Words: Onomastics
  • Coastal Toponyms
  • Island Of Šolta
  • Etymology

Abstract

Sažetak Autorice su u radu prikupile i etimološki obradile obalne toponime srednjodalmatinskog otoka Šolte što je rezultat terenskog ispitivanja lokalnog stanovništva intervjuiranjem i proučavanja starih pomorskih peljara kao i katastarskih podataka. Pored metode usporedbe, rezultati su obrađeni deskriptivnom metodom i analizirani. Detaljnim obilaskom terena sakupljen je dvjesto devedeset i jedan toponim, među kojima su najbrojnija imena uvala. Rad obuhvaća i toponime koji do sada nisu bili obrađeni u jadranskoj toponomastici (kao što su npr. Sȁskinja < lat. saxum – kamen, Grmẽj < lat. grumum – gomila, Rȗdula < ven. rotola – vrsta ježinca, Polȅbrnjak < hrv. rebro, Špirũn < ven. sperone – kljun broda, Jorjȁ < hrv. orah, Obinũš < hrv. bjelušina (inula verbasifolia), Pȍd Mastrȋnke < hrv. mastrinka – stablo divlje masline; Prãjci < dalm. plagia – obala < grč. plágios – kos, postrani, Zȁ Zmajȉnac < hrv. zmajur (blavor) < prasl. *zmьjь, Žoržȋne < tal. Giorgio, Gõrnje i Dõnje Vȋne < stcsl. vinъnъ). Za neka od imena spomenuta u dosadašnjoj literaturi ponuđeno je novo etimološko rješenje (npr. Balkũn < lat. balco – hrpa; Šipȍva < lat. siphonata, Pȅlegrin < lat. St. Pelegrinus.) Toponimi su prema podrijetlu podijeljeni na one romanske, gdje podrazumijevamo predslavenske i dalmatoromanske (kao što su npr. Kašjũn, Komĩn, Piškȇra, Stomȏrska), mletačke i talijanske toponime (kao što su npr. Kažȅla/e, Lantȇrna, Šȅšula, Špirũn) te slavenske koje su nastali u doba dolaska prvih Hrvata na otok kao i one kasnije koje su rezultat migracija novoga stanovništva (kao što su npr. Dragobrȁća, Kȁlebova Stĩna, Pripȁlišće, Zašćĩtak). Obrađeni su i višečlani toponimi kombiniranoga podrijetla (kao što su npr. Glãva Sȁskinje, Kȍzjak Gȃrma, Širȍka Pȗnta, Tovȃrja Škȋna). U semantičkoj klasifikaciji, toponimi su podijeljeni u 9 skupina i to na imena nastala od zemljopisnim pojmova (kao npr. Gȕka, Jȁma, Mãla Lȋda, Spȉle), prema izgledu i kao metafore (kao što su npr. Bȉskup Rȃt, Gõrnja Gȑlica, Lȋvka, Motȉka), s obzirom na osobitosti tla (kao što su npr. Gnjilȉna, Kȁmik, Mãla Stinjȉva, Savȕra), s obzirom na obilježja (kao što su npr. Crvȅni Rȇd, Grȉžavi Ratȁc, Hrȉpavica, Pȍd zȁ Plãču), po nazivima biljaka (kao što su npr. Grȁbova Gȃrma, Koromȁšina Mãla i Vȅla, Mȁslinica, Vȅla Trãvna), po nazivima životinja (kao što su npr. Kȁlebova Stĩna, Mãla Golubȉnja Gȃrma, Pȗnta Govȅdica, Vránjac), prema ljudskoj djelatnosti (kao što su npr. Bȁnje, Cetĩnska Pasȉka, Nȁ Kãbel, Piškȇra), povijesno uvjetovana imena (kao što su npr. Fabrȉca, Krājév Gãj, Stračȋnska, Tatȉnja Mãla i Vȅla) te imena antroponimskoga postanja (kao što su npr. Bȗdva, Lestȉmerova, Mȉjaluka, Vȁla Marȋnčarāta). U etimološkoj analizi, toponimi su podijeljeni prema njihovim osobitostima na otočiće kojih je ukupno sedam (kao što su npr. Grmẽj, Kȁmik, Rȗdula, Stȉpanska), morske grebene kojih je ukupno pet (kao što su npr. Kȁlebova Stĩna, Mãli i Vȅli Škojĩc, Mãli i Vȅli Oplȍvac), pličine/podmorske hridi kojih je ukupno četrnaest (kao što su npr. Ispovidnȉca, Minadȗra, Pȑdikoza, Ždrȋlo), uvale kojih je ukupno sto dvadeset i osam (kao što su npr. Bȅgove Smȍkve, Dešenjã, Medvȉdova, Pogȁnica), rtove kojih je ukupno šezdeset i šest (kao što su npr. Bȃd, Dõnja i Gõrnja Gȑlica, Rãžanj, Sipȕja), garme kojih je ukupno deset (kao što su npr. Gȃrma pȍd Crjȅne Stȋne, Hȉb, Hrȉpavica, Mãla i Vȅla Golubȉnja Gȃrma) i uzmorske predjele kojih je ukupno šezdeset i jedan (kao što su npr. Cŕno, Čelȉnac, Katrȋda, Savȕra). Autorice zaključuju da je većina toponima na Šolti slavenskoga podrijetla, dok su sačuvani i brojni stari romanski toponimi koji su bili izloženi jezičnoj romansko-slavenskoj simbiozi. Svi toponimi obilježeni su naglascima prema izgovoru lokalnoga stanovništva gdje je sačuvan peteronaglasni sustav ̏ , ̑ , ̀, ́, ̃, kao i prednaglasna i zanaglasna duljina. Autorice raspravljaju i o mogućnosti podrijetla imena samog otoka, dopunjujući dosadašnje teorije, povezujući toponim s pretpovijesnim apelativom solta u značenju ‘otok’.

There are no comments yet on this publication. Be the first to share your thoughts.