Affordable Access

Dimension of Religious Experience in Croatia: »A Rumor of Angels« from a sociological perspective

Authors
Publisher
Institute for social research in Zagreb
Publication Date
Keywords
  • Dimenzije Religioznosti
  • Religiozno Iskustvo
  • Tradicionalna Religioznost
  • Alternativna Religioznost
  • Pučka Religioznost
  • MeđUgorje
  • Religijska Identifikacija
  • Crkvena Praksa
  • Sociodemografska Obilježja
  • Dimensions Of Religiosity
  • Religious Experience
  • Traditional Religiosity
  • Alternative Religiosity
  • Folk Religiosity
  • Medjugorje

Abstract

Najopćenitiji zaključak ove analize upućuje na povezanost između doživljavanja različitih religioznih iskustava i religijskog pripadanja ispitanika u najširem smislu, što se pokazalo i u svim istraživanjima koja su referirana u ovom tekstu. Doživljavanje najrasprostranjenijih religioznih iskustava vezanih uz kontekst dominantne tradicionalne crkvene religioznosti većina ispitanika nije povezala s doživljajem nadnaravne sile. Taj ih pojam očito ne asocira na kršćanski, odnosno katolički kontekst u kojem prevladavaju religiozna iskustva s Bogom blažeg intenziteta. Osobito u odnosu na iskustva koja češće pripadaju nekim drugim kršćanskim tradicijama, na ona koja ne moraju pripadati kršćanskoj tradiciji, i ona koja pripadaju području različitih vrsta alternativne duhovnosti. Većina doživljenih iskustava izrazito je povezana s pučkom religioznošću, osobito s hodočašćenjem u Međugorje. Što su ispitanici religiozniji i češće odlaze u crkvu na misu, češće doživljavaju religiozna iskustva, kako ona blagoga, tako i snažnijega intenziteta, ali naravno, ne i ona koja pripadaju području alternativnih duhovnosti. Kad je u pitanju povezanost sa sociodemografskim pokazateljima, rezultati se također uklapaju u već postojeće rezultate istraživanja ostalih dimenzija religioznosti. Dakle, u populaciji raširenija religiozna iskustva slabijeg intenziteta nadprosječno doživljavaju ispitanici s nižim obrazovanjem, ženskog spola, iz nerazvijenijih regija Hrvatske, iskustvo prisustva neke nadnaravne sile, za koje se pokazalo da uglavnom nije povezano sa sviješću o tradicionalno katolički shvaćenom Bogu, kao i iskustva iz faktora koji je nazvan okultna iskustva, češće doživljavaju obrazovaniji ispitanici, iz grada, gotovo podjednako muškarci i žene, te podjednako ispitanici iz svih regija. Uz svijest o nizu problema koji se odnose na istraživanje religioznog iskustva, vezanih uz konceptualizaciju, operacionalizaciju, mjerenje i definiranje pojma, u ovom je radu prisutna i svijest o delikatnosti interpretacije religioznog iskustva, osobito kada se ono istražuje samo kvantitativnom metodologijom. Ključne riječi: dimenzije religioznosti, religiozno iskustvo, tradicionalna religioznost, alternativna religioznost, pučka religioznost, Međugorje, religijska identifikacija, crkvena praksa, sociodemografska obilježja.

There are no comments yet on this publication. Be the first to share your thoughts.